
Treći siječnja 2026. godine dugo će se pamtiti kao vojna akcija Trumpove administracije u Venezueli, u kojoj je otet aktualni predsjednik.
Oglas
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da otme i pritvori Nicolása Madura može se činiti bez presedana, no povijest pokazuje da je sličnih slučajeva bilo i ranije. U rijetkim, ali značajnim prilikama, Sjedinjene Američke Države su izravno hvatale aktualne predsjednike ili de facto šefove država u inozemstvu. Svaki se slučaj odvijao u drukčijem geopolitičkom kontekstu, ali svi su nosili teške diplomatske i pravne posljedice. Ovo su strani lideri koje su „zarobile” Sjedinjene Američke Države.
2026.: Nicolás Maduro – Venezuela
Madurovo uhićenje označilo je prvi put u 21. stoljeću da je američka operacija privela aktivno vladajućeg latinoameričkog predsjednika. Američke vlasti su ga dugo optuživale za tzv. narkoterorizam i zaobilaženje sankcija, no prijelaz s optužnice na fizički pritvor predstavljao je dramatičnu eskalaciju.
Kritičari tvrde da ovaj potez riskira postavljanje opasnog presedana za suverenitet, dok ga pristaše opisuju kao zakašnjelu odgovornost.
2004.: Jean-Bertrand Aristide – Haiti
Aristideovo uklanjanje ostaje jedna od najspornijih epizoda u modernoj američkoj vanjskoj politici. Usred oružane pobune, američke snage su ga „otpratile” u avion i odvezle s Haitija. Washington je to opisao kao zaštitnu evakuaciju, dok je Aristide to nazvao otmicom. Je li „zarobljavanje” točan pojam i dalje se raspravlja, ali američka kontrola nad njegovim uklanjanjem nije upitna.
2003.: Sadam Husein – Irak
Uhićen u blizini Tikrita nakon višemjesečnog skrivanja, Sadam Husein je priveden nakon invazije na Irak koju su predvodile SAD. Pronađen u podzemnom skloništu, njegov je pritvor simbolizirao slom baasističkog režima.
Kasnije mu je sudio irački sud i pogubljen je 2006. godine, što ovaj slučaj čini pravno najformaliziranijim od svih.
1990.: Manuel Noriega – Panama
Noriega, nekadašnji agent CIA-e, zarobljen je tijekom američke invazije na Panamu. Prebačen je u Sjedinjene Američke Države, gdje mu je suđeno na saveznom sudu i gdje je osuđen po optužbama za trgovinu drogom. Njegovo uhićenje ostaje najjasniji primjer kako SAD tretiraju stranog šefa države kao kaznenog optuženika.
1901.: Emilio Aguinaldo – Filipini
Tijekom Filipinsko-američkog rata, američke snage su zarobile Aguinalda tajnom operacijom. Iako nije bio predsjednik u modernom smislu, predvodio je suparničku vladu koja je tvrdila da ima suverenitet. Njegovo uhićenje učinkovito je slomilo organizirani otpor i naglasilo rastući imperijalni utjecaj Amerike na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Dakle, kao što se vidi, od kolonijalnih sukoba preko zapleta iz Hladnog rata do modernih transnacionalnih kaznenih progona, ovi slučajevi pokazuju da, iako izvanredno, uhićenje stranih lidera za SAD nije bez presedana. Svaki je slučaj promijenio međunarodne norme i svaki ostaje kontroverzan dugo nakon što su naslovi izblijedjeli. Malo je vjerojatno da će se situacija u Venezueli uskoro riješiti, a postoji zabrinutost da Donald Trump i ljudi oko njega imaju na umu i druge vrijedne resurse.
Opširnije o američkoj agresiji na Venezuelu pročitajte OVDJE.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas